Definicija i karakteristike neformalne ekonomije
The neformalna ekonomija obuhvaća gospodarske djelatnosti koje država ne regulira niti registrira, što ih stavlja izvan fiskalne i radne kontrole. Ove djelatnosti obično nemaju socijalnu zaštitu.
Ovaj sektor uključuje poslove kao što su neprijavljeno zapošljavanje u kućanstvu, ulična prodaja bez dozvole, zanatske radionice i privremeni poslovi ili poslovi za preživljavanje, koji često nastoje preživjeti u nepovoljnim uvjetima.
Neformalna ekonomija česta je pojava u regijama s tržištima rada pod pritiskom, gdje se mnogi ljudi okreću tim aktivnostima zbog nedostatka formalnih mogućnosti.
Koncept i glavne aktivnosti
Neformalna ekonomija uključuje skup poslova i djelatnosti koji nisu zakonski registrirani, a koji ne uživaju socijalnu zaštitu ili sigurnost radnog mjesta, Njegova priroda je raznolika i dinamična.
Među glavnim djelatnostima su neprijavljeni kućanski poslovi, neovlaštena ulična prodaja i neregistrirane obrtničke radionice, uz privremene poslove ili poslove za vlastite potrebe.
Ove zadatke obavljaju ljudi koji uglavnom žele pošteno zaraditi za život unatoč nedostatku jamstava ili formalnih prava.
Nepostojanje državne regulacije i zaštite
Bitna karakteristika neformalne ekonomije je nepostojanje državne regulative, što podrazumijeva da radnici nemaju pristup socijalnom osiguranju ili radnim naknadama.
Ovaj nedostatak zaštite čini neformalne zaposlenike ranjivima na nesigurne radne uvjete i bez podrške za rizike ili bolesti, osim što ne doprinose poreznom sustavu.
Nedostatak državne kontrole također stvara utaju poreza i ograničava sposobnost države da ulaže u infrastrukturu i socijalne programe, utječući na razvoj.
Utjecaj neformalne ekonomije u Latinskoj Americi
Neformalna ekonomija u Latinskoj Americi predstavlja blizu 50% radne snage, što pokazuje njenu veliku važnost u regiji.Ova situacija ograničava ekonomski i društveni razvoj.
Ova visoka neformalnost stvara fiskalne izazove, budući da smanjuje javna sredstva dostupna za ulaganje u infrastrukturu i socijalne programe ključne za dobrobit.
Nadalje, radni uvjeti u ovom sektoru obično su nesigurni, s niskom produktivnošću, što negativno utječe na održivi gospodarski rast u zemljama Latinske Amerike.
Prevalencija u radnoj snazi
U Latinskoj Americi gotovo polovica radnika dio je neformalne ekonomije, što je mnogo veći postotak nego u drugim regijama.To odražava nedostatak formalnog zaposlenja i stabilnih mogućnosti.
Proširenje neformalnosti radne snage podrazumijeva da milijuni ljudi rade bez socijalne sigurnosti ili radnih prava, povećavajući ranjivost širokih društvenih sektora.
Ova visoka prevalencija također pokazuje nesposobnost formalnih tržišta rada da apsorbiraju cjelokupno aktivno stanovništvo, što dovodi do toga da je neformalni sektor alternativa preživljavanju.
Fiskalne i socijalne posljedice
Neformalna ekonomija predstavlja veliki fiskalni gubitak za države, s obzirom na to da radnici i poslodavci ne doprinose porezima ili sustavima socijalne sigurnosti.
Ova situacija ograničava mogućnost vlada da financiraju javne usluge, socijalne programe i zdravstvene i mirovinske troškove, što izravno utječe na cijelo društvo.
Društveno, neformalnost potiče nejednakost, budući da oni koji rade u ovom sektoru nemaju zaštitu i izloženi su nesigurnim radnim uvjetima s niskim primanjima.
Produktivnost i uvjeti rada
Neformalni sektor često karakterizira niža produktivnost u usporedbi s formalnim sektorom, što ograničava kapacitet za gospodarski rast i poboljšani životni standard.
Uvjeti rada u ovom području obično su nesigurni, bez formalnih ugovora i beneficija, što negativno utječe na kvalitetu života radnika.
Nedostatak pravne zaštite i nedostatak pristupa obuci smanjuje mogućnosti za povećanje vještina i poboljšanje produktivnosti u neformalnim aktivnostima.
Čimbenici koji potječu iz neformalne ekonomije
Neformalna ekonomija proizlazi iz više uzroka, uključujući strukturne čimbenike i uvjete na tržištu rada koji ograničavaju stvaranje formalnih radnih mjesta.Ovi aspekti utječu na odluku mnogih da uđu u ovaj sektor.
Nadalje, postojanje regulatornih prepreka i visoki troškovi formalizacije također potiču trajnost u neformalnosti Kombinacija tih elemenata otežava prijelaz prema poslovnoj i radnoj formalizaciji.
Strukturni aspekti i tržište rada
Nedovoljnost formalnih poslova u Latinskoj Americi stvara stalni pritisak na tržište rada, prisiljavajući mnoge ljude da traže opcije u neformalnoj ekonomiji kako bi osigurali prihod.
U mnogim zemljama visoka nezaposlenost i nisko otvaranje stabilnih radnih mjesta pojačavaju tu dinamiku, otežavajući radnicima pronalaženje formalnih alternativa sa socijalnom sigurnošću i radnim pravima.
Isto tako, ograničene vještine i potražnja za privremenim poslovima ili poslovima za preživljavanje povećavaju ovisnost o neformalnom sektoru kao sredstvu za život u ranjivim kontekstima.
Troškovi regulacije, birokracije i formalizacije
Složena regulacija i pretjerana birokracija predstavljaju veliku prepreku malim poduzećima i poduzetnicima koji žele formalizirati svoje gospodarske aktivnosti.
Financijski i administrativni troškovi te vrijeme potrebno za dovršetak postupaka mogu biti previsoki, obeshrabrujući formalizaciju i pogodujući trajnosti u neformalnoj ekonomiji.
Ovaj scenarij stvara začarani krug u kojem se neformalnost održava zbog poteškoća u pristupu prednostima i uslugama koje nudi formalnost, ograničavajući održivi rast sektora.
Stvarnost i izazovi neformalnog sektora
Neformalna ekonomija, unatoč svojoj pravnoj nevidljivosti, značajno pridonosi lokalnim ekonomijama, pokazujući radnu iskrenost mnogih radnika u nepovoljnim uvjetima.
Ovaj sektor odražava poduzetnički kapacitet i otpornost onih koji traže prihod kroz neregulirane aktivnosti, iako se suočavaju s višestrukim preprekama svom punom razvoju.
Financijski doprinos i radna iskrenost
Iako nisu formalizirani, neformalni radnici doprinose gospodarstvu stvaranjem radnih mjesta i osnovnih usluga u lokalnim zajednicama i na tržištima.
Mnogi od njih svoj posao obavljaju etički, tražeći legitiman prihod kako bi poboljšali kvalitetu života, unatoč nedostatku zaštite i socijalnih beneficija.
Njegovi svakodnevni napori podupiru sektore kao što su trgovina na malo, zanatska proizvodnja i osobne usluge, ključni dijelovi regionalne gospodarske dinamike.
Izazovi za formalizaciju i javne politike
Glavni izazov je osmisliti politike koje smanjuju birokraciju i troškovne prepreke kako bi se radnici mogli integrirati u formalni sektor bez gubitka sredstava za život.
Potrebno je provesti uključive strategije koje nude poticaje, osposobljavanje i pristup uslugama kako bi se ojačao prijelaz prema radnoj i poslovnoj formalnosti.
Nadalje, država mora osigurati socijalnu zaštitu i poboljšati nadzor kako bi poreznu pravdu uravnotežila s promicanjem održivog razvoja.
